Home Moja Ruma Ruma kakvu nemamo: svi neostvareni planovi

Ruma kakvu nemamo: svi neostvareni planovi

0
0
203

Propali rumski planovi

Početkom dvadesetog veka, Rumljani su predlagali izgradnju šinskog prevoza unutar grada, a pruga bi se pružala relacijom centar-železnička stanica. Prevoz putnika i robe na toj trasi u ovom periodu odvijao se uz pomoć konjskih zaprega i fijakera.

Zanimljivo je da se ideja u uspostavljanju tramvajske pruge istovremeno pominje i u Rumi i u Novom Sadu.

Na realizaciji ovog plana radilo je Prvo rumsko deoničarsko društvo za graditi električnu prugu, a koje je posebno formirano u ovu svrhu.

Pruga bi počinjala kod železničke stanice, a drugo stajalište nalazilo bi se kod Mađarske škole. Pruga bi se pružala preko železničkog mosta, tj. kanala, a treće stajalište nalazilo bi se na uglu nekadašnje Zidarske ulice (Industrijska). Na prostoru kasarne nalazilo bi se još jedno stajalište sa čekaonicom, a peto stajalište predviđeno je kod Đurđevske ulice, tj. ulice Marka Oreškovića. Velika Jaračka (Atanasija Stojkovića), Lovrina (Stanka Paunovića Veljka i Ivanova ulica (JNA) takođe bi imale stajalište. Još jedno stajalište sa čekanicom nalazilo bi se na uglu Glavne i Železničke ulice.

Brzina tramvaja u naselju bila bi 8 km/h, a van naselja predviđena brzina tramvaja iznosila bi 12 km/h. Nosivost tramvaja bila bi 12 osoba. Do realizacije ovog plana nije došlo, a ne postoji zapis koji svedoči o razlozima odustajanja od gradnje električne pruge.

Neposredno pre Prvog svetskog rata Ruma je videla još jedan ambiciozan plan. Naime, namera je bila da da se na površini gde se danas nalazi rumsko naselje Tivol izgradi jedno naselje.

Kako stoji u planu iz 1913. godine, glavna ulica novog naselja ponela bi ime Ladislava Pejačevića, a nju bi presecale još četiri ulice – Terezijina, Katarinina, Franciskina i Marijina. Svaka ulica novog naselja ponela bi ime jedne od ćerki grofa Pejačevića, a koje su i darovale zemljište kako bi se naselje izgradilo. Četiri trga krasila bi svako mesto ukrštanja – Markov, Adolfov, Petrov i Johanov. Na jednom trgu nalazio bi se Petrov krst, a na drugom Adolfov bunar.

Prema planu, prostor je izdeljen na ukupno 175 kućnih placeva.

Među neostvarene rumske planove ubraja se i moderna klanica. Rumljani su klanicu imali još 1888. ali kako je bila stara i trošna, zahtevala je opravku. Nije poznata da li je opravka sprovedena, ali predlog gradnje nove mesnice koji je podnet 1891. odbijen je usled neodgovarajuće lokacije. Predloženo je bilo da nova mesnica bude izgrađena na mestu današnjeg Zavičajnog muzeja, dakle u blizini crkve i škole.

O novoj prostranoj klanici ponovo se pričalo 1907/1908. godine. Kupljena je i velika vaga za merenje stoke, a pominjala se i mogućnost uzimanja kredita kod Hrvatsko-slovenske hipotekarne banke, kao i drugih banaka, te predlozi o odgovarajućoj lokaciji. O hitnosti potrebe za novom klanicom, govori i odluka doneta februara 1910. da se kupi mašina za pravljenje leda, jer se ne zna da li će ovog leta biti izrađena nova klaonica, a ove zime nije bilo prirodnog leda.

Ipak, gradnja klanice u Rumi odložena je, a ovu odluku prihvatilа je i Zemaljska vlada.

Znate li još neki neostvareni rumski plan? Slobodno ga podelite u komentarima!

Izvor: Ruma u periodu 1861 – 1914

Load More Related Articles

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *